Izvorište KLOKOT
Za Klokot se kaže da je to kraški biser koji ukrašava "Unsku ogrlicu".
Kristalno čista i bistra rijeka, koja teče u smijeru od zapada prema istoku, i čija ljepota nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Klokot, je lijeva pritoka Une i izvire 5 kilometara zapadno od Bihaća, kao tipično kraško vrelo uzlaznog tipa koje se prihranjuje iz slivnog područja sastavljenog od pretežno karbonatnih stijena s pukotinskom i kavernoznom poroznošću, a zbog zelene boje mjesno stanovništvo ga naziva i "Zelenac". Klokot je izuzetan izvor velike izdašnosti i odličnog kvaliteta.
Izvor Klokota se nalazi podno planine Plješevice, blizu sela koje nosi isti naziv kao i ova rijeka. Vrelo izbija iz kraške pećine, ispod Željavskog ili Baljevačkog polja. Mještani sela kažu da nikada nije zabilježeno presušivanje Klokota, a njegov kapacitet se kreće u rasponu od 3-35 m3/s, što ga svrstava u najveće izvore pitke vode u Bosni i Hercegovini. Minimalna temperatura vode je 7,5 stepeni a maksimalna je 10 stepeni, što izuzetno pogoduje autohtonim ribljim vrstama, potočnoj pastrmki i lipljenu. Površinski tok Klokota do ušća u Unu je dug oko 6 kilometara, a najveća dubina ove rijeke je oko 7 metara.
Dosadašnjim ispitivanjam utvrđeno je da voda Klokota potječe sa područja Like, planinske krške zaravni Krbavskog polja, na kojoj se nalazi nekoliko ponornica, te sa planinskog masiva Plješevice. Površina Klokotskog sliva procjenjuje na skoro 1.000m2, o čemu svakako svjedoči njegova izdašnost na izvoru. Prema raspoloživim podacima, slivno područje izvorišta Klokot nalazi se, manjim dijelom (oko 100 km2) u BiH na prostoru Grada Bihaća, planina Plješevica, a većim dijelom (oko 900 km2) na prostoru općina Plitvička jezera, Rakovica, i Udbina u Republici Hrvatskoj.
Od ove površine na područje Nacionalnog parka Plitvička jezera i naselja Korenica otpada oko 55%, a ostalih 35% na područje općine Udbina. Nažalost, kompletna slika povezanosti ličkog zaleđa s izvorištem Klokot i slivom rijeke Une još uvijek nije u potpunosti poznata, što je prvi uvjet za dobru provedbu zaštite izvorišta.
Za speleoronioce Klokot predstavlja veliki izazov, kojem je teško odoljeti. Proteklih godina vršena su istraživanja same unutrašnjosti ovog izvorišta i tom prilikom došlo se do spektakularnih saznanja, u pogledu podzemnih vodotoka i špiljskih kompleksa ispunjenih vodom, te nevjerovatnih spoznaja o veličini vodenog potencijala koji se daleko od očiju krije ispod zemlje, sa čime svakako treba upoznati širu javnost. Posebno se ističe da dno izvorišta Klokot još nije dotaknuto, a dospjelo se do dubine od 104.5 metara.
Proteklih godina vršena su istraživanja same unutrašnjosti ovog izvorišta i tom prilikom došlo se do spektakularnih saznanja, u pogledu podzemnih vodotoka i špiljskih kompleksa ispunjenih vodom, te nevjerovatnih spoznaja o veličini vodenog potencijala koji se daleko od očiju krije ispod zemlje, sa čime svakako treba upoznati širu javnost. Posebno se ističe da dno izvorišta Klokot još nije dotaknuto, a dospjelo se do dubine od 104.5 metara.
Slika 17. Speleološka istraživanja špiljskih kompleksa izvorišta Klokot.
Slika 18. Izvoriše Klokot, Grad Bihać (Autor: Balić Emir)
Slika 19. Područje izvorišta Klokot (Autor: Balić Emir)
Na osnovu mehanizma pojave vode i izvršenih podvodnih snimanja iz 2003. godine, vrelo je uzlaznog karaktera (sl. 20). Doticaj vode ka vrelu vrši se složenim sistemom kaverni (sl. 20), koje su povezane sa krečnjačkim akviferom u slivnom području izvorišta.
Slika 20. Profil vrela Klokot
Zahvat vode na vrelu vrši se betonskom zahvatnom građevinom, postavljenom pored samog vrela. Zahvatna građevina ima dva ulaza sa zaštitnim rešetkama i tablastim zatvaračima. U zahvatu se nalaze dvije komore, sabirna u kojoj se nalazi usisna korpa transportnog cjevovoda, i zatvaračka komora. Kota uspora vode u zahvatnoj građevini je 216,60 m.n.m., što se obezbjeđuje betonskom pregradom u koritu rijeke Klokot, čija kruna je na koti 216,40 m.n.m.
Zahvaćena voda se od vodozahvata transportuje gravitaciono ka sabirnom bazenu pumpne stanice Klokot, azbest-cementnim cjevovodom Ø 1000 mm, dužine 213 metara. S obzirom na visinski položaj zahvatnog objekta i sabirnog bazena, kapacitet ovog cjevovoda je oko 1,0 m³/s.
Pumpna stanica Klokot izvedena je na lijevoj obali rijeke Klokot, nekih 200 metara nizvodno od vodozahvata. Pumpna stanica izvedena je kao čvrst zidani objekat (sl. 21), a iza nje je izveden sabirni (crpni) bazen. Kota dna bazena je 214,05 m.n.m.
U pumpnoj stanici instalirane su dvije pumpe kapaciteta po 150 l/s, kojima se voda prepumpava u rezervoar Komarac, a iz njega transportuje u gradsku mrežu. U istoj mašinskoj hali postavljene su i dvije pumpe kapaciteta po 40 l/s (jedna radna i jedna rezervna) za transport vode ka rezervoaru Klokotska glavica, odnosno naseljima na području Izačića. Dvije ''vojne'' pumpe, koje su se koristile za transport vode ka vojnom kompleksu Željava, sada ne rade.
Slika 21. Pumpna stanica sa sabirnim bazenom "Klokot" (Autor: Balić Emir)
Vodozahvatni objekat, zatim trasa gravitacionog cjevovoda Ø 1000 mm, kao i pumpna stanica Klokot zaštićeni su od neovlaštenog pristupa ogradom (Slike 22. i 23.).
Od pumpne stanice ka vodozahvatu vodi pristupni put, koji se također nalazi unutar ograđenog prostora. Na lijevoj obali Klokota, neposredno nizvodno od pumpne stanice, nalazi se prostor koji se koristi kao gradsko izletište Bihaća. Na desnoj obali Klokota nizvodno od vodozahvata, izgrađen je ribnjak, na kojem se vrši uzgoj pastrmke.
Slika 22. Ograđeni dio nizvodnog dijela izvorišta "Klokot" (Autor: Balić Emir)
Slika 23. Ograđeni pristup pumpne stanice "Klokot" (Autor: Balić Emir)
Na užem području izvorišta Klokot nalaze se speleološki objekti. Speleološkim istraživanjima provedenim 1986. godine utvrđena su četiri speleoološka objekta na užem području ko izvorišta Klokot: (1) špilja iznad vrela Klokot, (2) jama na platou iznad vrela, (3) špilja u jarku iznad ribnjaka, i (4) špilja nad ribnjakom. Lokacija ovih objekata shematski je prikazana na slici 24. Objekat broj 1 nalazi se na stijeni iznad samog vrela Klokot. Ostala tri objekta nalaze se južno od glavnog vrela, na udaljenosti od 140-180 metara.
Slika 24. Situacioni položaj speleoloških objekata na užem lokalitetu izvorišta "Klokot"
Ulaz u objekat broj 1 nalazi se na stijeni cca 8.5 metara iznad vrela Klokot. Ulazni otvor je dimenzija 1.5 m x 1.5 m, i nalazi se na koti 224.92 m.n.m. (kota dna). Iza ulaznog otvora nalazi se špiljski kanal, koji se koso spušta u dužini oko 15 m. Špiljski kanal je u donjem dijelu potopljen jezerom dimenzija 2 m x 1,5 m i dubine cca 7 m, koje se nadovezuje na sifonski sistem glavnog vrela. Položaj špilje i današnjeg vrela ukazuje na spuštanje erozionog bazisa, odnosno nivoa podzemne vode. Naime, špilja je nekad imala funkciju stalnog vrela, dok je stalno vrelo danas oko 8,5 m niže, a samo povremeno za vrijeme ekstremno visokih nivoa podzemnih voda izbija kroz otvor špilje.
Objekat broj 2 nalazi se na koti oko 350 m.n.m., dakle oko 134 m iznad kote glavnog vrela. Radi se o koljeničastom objektu, po dimenzijama manjem od špilje iznad vrela. Jama se generalno pruža u pravcu zapada do dubine oko 29 m od ulaza. Jama kao i sistem proširenih tektonskih pukotina oko nje mogu dovesti do brze komunikacije procjednih voda sa vodama na vrelu Klokot.
Registrovani objekti 3 i 4 manjih su dimenzija, te stoga nisu bili predmet detaljnijih speleoloških istraživanja.
Izvorište PRIVILICA
Na izvorištu Privilica, koje je locirano u istoimenom gradskom naselju Bihaća na lijevoj obali Une, oko 2 kilometra uzvodno od gradskog mosta u Bihaću, izvršen je vodozahvat oko 120 l/s/.
Vrelo izbija u podnožju brda Glavica, neposredno pored saobraćajnice koja vodi od Bihaća ka Golubiću. (sl. 25)
Slika 25. Položaj zahvatne građevine izvorišta "Privilica" (Autor: Balić Emir)
Zahvat vode na vrelu izveden je podužnom kapitažnom galerijom (sl. 26), iz koje se voda preliva u sabirnu komoru pumpne stanice. U pumpnoj stanici nalaze se crpke za tri smjera pumpanja: ka gradskoj mreži, kasarni Vojske Federacije u Debeljači i naseljima Ripač i Sokolac. Za ova tri pravca snabdijevanja ukupno se može transportovati oko 125 l/s, što je kapacitet transportnog sistema.
Minimalna izdašnost izvorišta, međutim, iznosi oko 50 l/s, tako da se u ljetnim mjesecima zahvata i potrošačima otprema znatno manja količina vode nego što je to kapacitet transportnog sistema. Iz tog razloga je tokom 2003. godine izvršena rekonstrukcija vodozahvata, kojom je planirano da se spuštanjem kote vodozahvata poveća kapacitet izvorišta za oko 30%.
Izvorište Privilica je propisno ograđeno ogradom visine 2 m.
Slika 26. Zahvat vode sa izvorišta "Privilica" (Autor: Emir Balić)
